Jeste li primijetili da postoje ljudi koji, bez obzira na okolnosti, uvijek pronađu nešto što nije dovoljno dobro? Čak i kada objektivno nema većih problema, razgovor se lako okrene prema onome što nedostaje, što ne valja ili što bi moglo poći po zlu.
Takvo ponašanje često nije pitanje karaktera, već naučenog emocionalnog obrasca.
Žaljenje kao naučeni način komunikacije
Način na koji razgovaramo s drugima oblikuje se tijekom života. Ako je osoba odrasla u okruženju u kojem je žaljenje bilo način povezivanja s drugima, traženja pažnje ili izražavanja nezadovoljstva, takav način komunikacije može postati potpuno uobičajen. S vremenom ga više ne doživljava kao negativnost, već kao normalan razgovor.
Kada nismo svjesni vlastitih obrazaca
Ponekad ljudi nisu svjesni koliko se često žale ili kritiziraju. Misli i emocije doživljavaju kao jedno, ne primjećuju kako njihove riječi utječu na druge i ne uočavaju atmosferu koju stvaraju oko sebe. To najčešće nije namjera, već nedostatak emocionalne svjesnosti.
Žaljenje kao potraga za razumijevanjem
Iza mnogih pritužbi krije se potreba da budemo saslušani i shvaćeni. Kada osoba dobije potvrdu da su njezini osjećaji opravdani, na trenutak osjeti olakšanje. Međutim, ako se to stalno ponavlja bez traženja rješenja, obrazac postaje sve snažniji.
Kada stres izlazi kroz riječi
Ne nose se svi sa stresom na isti način. Neki ga prerade kroz odmor, razgovor ili tjelesnu aktivnost, dok ga drugi izbacuju kroz učestalo komentiranje, kritiziranje ili žaljenje. Takav način može kratkoročno donijeti olakšanje, ali dugoročno povećava osjećaj nezadovoljstva.
Negativni mentalni filter
Naš mozak prirodno primjećuje moguće prijetnje, no kod nekih ljudi taj je mehanizam posebno izražen. Fokus ostaje na onome što nedostaje, što nije dovoljno dobro ili što bi moglo krenuti loše. Pozitivne stvari postoje, ali ih je teže primijetiti.
Kako prepoznati da se radi o obrascu?
Nekoliko znakova može upućivati na to da nije riječ samo o trenutačnom problemu:
* iste se teme i pritužbe ponavljaju iznova
* ponuđena rješenja rijetko se prihvaćaju
* osjećaj nezadovoljstva prisutan je čak i kada su okolnosti dobre
* nova ideja ili promjena najprije izaziva kritiku ili traženje mogućih problema.
Dobra vijest
Emocionalni obrasci nisu trajni. Ono što je naučeno može se postupno mijenjati kroz veću svjesnost, razvijanje otpornosti na stres i usmjeravanje pažnje prema rješenjima. Prvi korak nije prestati osjećati neugodne emocije, nego ih naučiti prepoznati i izraziti na način koji pomaže i nama i ljudima oko nas.
Kada razumijemo da iza stalnog žaljenja često stoji naučeni obrazac, lakše razvijamo suosjećanje, ali i zdravije granice. Upravo tada otvara se prostor za promjenu i kvalitetniju komunikaciju.
Primjedbe
Objavi komentar